Rasvjeta

Mon, Jun 2, 2008

Rasvjeta zahtijeva pažljivo planiranje. Morate paziti da ne bude prejaka, a ni previše prigušena. Tek kad postavite rasvjetu možete primijetiti da li vam je ugodna. Ipak, nije teško napraviti osvjetljenje koje je sigurno, privlačno i ugodno za rad samo ako znate koje korake treba poduzeti.

Dvije najčešće vrste rasvjete koje se mogu vidjeti u kući su obična i fluoruscentna. Obična rasvjeta podrazumijeva običnu sijalicu i svjetlost koju ona proizvodi je žuta i topla. Najviše se koristi za glavno osvjetljenje. Snop svjetlosti može se kontrolisati uz pomoć za to odgovarajućih prekidača.

S druge strane, fluoroscentno svjetlo je jedno od posjednjih dostignuća u rasvjeti. Kod nas se popularno zove «štedno svjetlo», jer sijalice mnogo duže traju, a koriste i znatno manje električne energije. Takve sijalice proizvode dovoljno topline, svjetlo je bijelo, mada se omotači takve sijalice mogu prilagoditi da proizvode toplije svjetlo koje nije naporno. Staklene cijevčice ove sijalice, koje su ispunjene gasom, ne proizvode toplotu kada su uključene. Regulator ovog svjetla je ograničen i dosta skup.

Postoje tri osnovna nivoa rasvjete, zavisno od lokacije i upotrebe na željenom mjestu. Niži nivo rasvjete, kao za gledanje televizije i odmaranje općenito, trebalo bi značiti upotrebu 40 do 60 W sijalica za obično svjetlo, odnosno 16-22 W za fluoroscentno. Srednje jako svjetlo se koristi za kratkotrajne aktivnosti, kao na primjer, tokom jela, vježbe ili slično. Uglavno su to sijalice od 120 do 150 W za obično, odnosno 30 do 44 W za fluoroscentno svjetlo. Treći nivo je najviši i takva rasvjeta se koristi za nadgledanje, na primjer, osjetljive štampe ili bavljenje kompleksnim hobijima. Ovdje se koriste sijalice od 180 do 300 W za obično, a 45 W i više za fluoroscentno svjetlo.

Prilikom odabira svjetla za posebnu upotrebu, ovo su neka općenita pravila:

Čitanje: Podne lampe trebaju biti postavljene odmah iza vas, odnosno vašeg lijevog ili desnog ramena, dok se stolne postavljaju u visini vašeg ramena udaljene otprilike pola metra od materijala koji čitate. Lagano čitanje bi trebalo obavljati pod svjetlom od 150 W, odnosno od 200 do 250 W za vrijeme dužeg čitanja ili učenja.

Svjetlo za radni stol: Stavite lampu koja pravi jednoličnu, blještavu svjetlost bez sjena. Što više koriste radni sto, to vam je jača svjetlost potrebna. Minimum 200 W za običnu, odnosno 40 W za fluoroscentnu svjetlost. Ukoliko ste dešnjak, postavite lampu na lijevu stranu tako da vam ruka ne pravi sjenu. Ukoliko ste ljevak, uradite suprotno.

Rasvjeta u kupaonici: Rasvjeta u kupaonici bi trebala biti postavljena tako da ne pravi sjene ispod vaših očiju, obraza i brade. Postavite jednu ili više rasvjetnih tijela za generalno svjetlo, plus rasvjetu iznad ogledala. Možete postaviti nekoliko 25 W sijalica oko ogledala kako biste postigli odličan efekat. Vašem tenu ipak najviše godi fluoroscentno svjetlo, koje je nenapadno.

Kuhinja: Postavljanje jednog rasvjetnog tijela na plafon nije ni blizu dovoljno za različite vrste poslova koji se obavljaju u cijeloj kuhinji. Trebate postaviti rasvjetu i iznad pojedinih površina. Odaberite fluoroscentna rasvjetna tijela koja ćete postaviti ispod visećih elemenata. Takvo svjetlo je jednolično i ne grije se. Postavite 100 W sijalice ili dvije od 75 W iznad lavaboa, i jednu ili dvije od 60 do 75 W iznad ploče za kuhanje.

Televizija: Dok neko preferira tamnu sobu za gledanje televizije, većiha stručnjaka savjetuje da se ipak ostavi barem malo svjetla u sobi – ono smanjuje kontrast sa jarkim TV ekranom i čini ga ugodnijim za gledanje. Koristite prigušenu svjetlost sa plafona ili podnu lampu. Rasvjetne elemente postavite tako da se svjetlost ne odbija od TV ekran.

(Enterijer.ba)